Povijest Hrvatskog društva za maksilofacijalnu, plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata
Povijest Hrvatskog društva za maksilofacijalnu, plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata obilježena je brojnim značajnim događajima i postignućima koji su doprinijeli razvoju ove discipline. Sve počinje 1954. kada, na prijedlog prof. Ive Čupara, biva osnovan inicijativni odbor za osnivanje sekcije koja kasnije prerasta u društvo. Osnivanje Sekcije za maksilofacijalnu i plastičnu kirurgiju uslijedilo je 16. svibnja iste godine, a ubrzo nakon toga slijedi osnivanje sličnih sekcija u Ljubljani i Beogradu, te kasnije osnivanje Udruženja za plastičnu i maksilofacijalnu kirurgiju Jugoslavije. Istaknuti trenutak u toj ranoj fazi jest organizacija prvog simpozija o rascjepima usne i nepca od strane profesora Schuchardta. Godine 1956. počeo je izlaziti časopis Chirurgia maxillofacialis & plastica te je bio jedini časopis te vrste u Jugoslaviji, a izlazio je sve do 1990., što potvrđuje dugu tradiciju.
U narednim desetljećima, Udruženje je kroz brojne stručne sastanke, kongrese i simpozije gradilo svoj utjecaj i mrežu. Jedan od ključnih trenutaka dogodio se 1970. s osnivanjem Europskog društva za oralnu i maksilofacijalnu kirurgiju u Zurichu, koje je 1972. preimenovano u Europsko društvo za kraniomaksilofacijalnu kirurgiju (EACMFS) sa sjedištem u Ljubljani. Značajno je istaknuti da su članovi našeg Društva bili među osnivačima ovog europskog tijela, što dodatno potvrđuje njihov značajan međunarodni doprinos u području maksilofacijalne kirurgije. Sedamdesete godine obilježene su daljnjim razvojem, s posebnim naglaskom na specijalizaciji i subspecijalizaciji unutar struke. Diskusije i rasprave o trajanju i sadržaju specijalizacija odražavaju težnju za unaprjeđenjem organizacije i edukacije unutar maksilofacijalne kirurgije. Osamdesete godine donose nove izazove i postignuća, uključujući održavanje kongresa i stručnih sastanaka te napredak u liječenju karcinoma usne šupljine i razvoj novih kirurških tehnika.
Tijekom skupštine u Zagrebu 1998., Hrvatsko društvo za maksilofacijalnu i plastičnu kirurgiju Hrvatskog liječničkog zbora promijenilo je ime te dodalo “rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata” u svoj naziv. Također, došlo je do izdvajanja plastične kirurgije kao zasebnog društva HLZ-a. Ovaj događaj simbolizira važan trenutak u razvoju i diferencijaciji specijalnosti unutar kirurške prakse u Hrvatskoj, gdje su maksilofacijalna i plastična kirurgija priznate kao zasebne, iako srodne discipline, s jasnim razgraničenjem u područjima ekspertize i profesionalnom fokusu.
Nakon izdvajanja plastične kirugije, Hrvatsko društvo za maksilofacijalnu, plastičnu i rekonstrukcijsku kirurgiju glave i vrata nastavilo je sa svojim aktivnostima i razvojem. Godine 1999., tijekom obilježavanja 60. godišnjice Klinike, prof. Virag osvrnuo se na organizaciju I. Kongresa Društva i naglasio kontinuitet i važnost djelovanja Društva u medicinskoj zajednici.
Pod vodstvom prim. dr. Josipa Hanzera, 2000. je organiziran II. Kongres u Osijeku s glavnom temom: „Tumori maksilofacijalne regije“, dok je tečaj postdiplomske nastave “Metastaze vrata” održan u Slavonskom Brodu 2001. godine.
Iste je godine u Lovranu održan III. Kongres s temom “Plastična, rekonstrukcijska i estetska kirurgija glave i vrata” pod vodstvom dr. Marijana Cara. Sljedeće je godine u Splitu tema kongresa bila „Tumori kože glave vrata“, dok je tema kongresa održanog u Zadru 2003. bila „Žlijezde slinovnice“, s okruglim stolovima „Face lifting“ i „Blefaroplastika“.
Značajni jubileji obilježeni su 2004., kada je na VI. Kongresu, čija je tema bila “Komplikacije u kirurškom liječenju glave i vrata”, proslavljena 65. obljetnica Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta KB Dubrava i 50. obljetnica Društva. U narednim godinama, od Osijeka 2005. (“Kirurški pristupi u kirurgiji glave i vrata”) do Rijeke 2006. (“Rekonstruktivni zahvati na licu, ustima i vratu”), nastavila se rasprava o unapređenju struke, s prijedlozima o zajedničkim kongresima s Društvom za oralnu kirurgiju i uvođenju sestrinskih sekcija.
Na godišnjim sastancima i kongresima, poput onih u Umagu 2007. (“Organizacija službe i dokumentacije u maksilofacijalnoj kirurgiji“), Osijeku 2008. (održan okrugli stol na temu “Orofacijalna bol”) i Zagrebu 2009. (obilježena 70. godišnjica Klinike za kirurgiju lica, čeljusti i usta KB Dubrava) nastavljeno je s tradicijom rasprave o važnim temama i promicanju suradnje unutar struke.
Sljedeće je godine u Slavonskom brodu održan godišnji sastanak s temom „Bolesti žlijezda slinovnica“, a 2011. je u Splitu održan kongres s glavnom temom „Rekonstrukcija u kirurgiji glave i vrata“ te su susreti nastavljeni 2013. na kongresu održanom u Malinskoj s temom „Traumatologija orofacijalne regije“, 2014. u Zagrebu, 2016. u Osijeku, 2018. u Splitu, 2019. u Zagrebu, 2022. u Opatiji, 2024. ponovno u Zagrebu te 2025. u Osijeku.